Guglanjem covera Brave new world, SF romana genijalnog pisca Aldousa Huxleya, otvara se vrli novi svijet grafičkog dizajna: skupili smo dio tih pravih dizajnerskih poslastica! Danas kad naslovnica lagano nestaje, jer na zaslonu mobitela ona postaje suvišna, radovi brojnih umjetnika (koji su ovaj vrhunski roman odijevali od davne 1932. kad ga je vizionar Huxley napisao) čine se poput dizajnerske utopije. Što se tiče samog romana, pravi je SF o društvu budućnosti koje je izgubilo sve emocije. Jedan od detalja iz romana: bebe su kreirane genetskim inženjeringom, život je isplaniran doslovno od samog početka, društvo je u kastama, ljudi su "napravljeni" za određeni posao i lifestyle, prema tome im je (već u embriju), regulirana i inteligencija.
S druge strane, sve se čini savršeno, nema kriminala, ljudi su nasmiješeni, zdrav. Svjetska vlada regulira apsolutno sve. Dosta disturbing roman, naročito danas kad smo stotinu godina kasnije od njegova kreiranja, a svijet ide upravo u tom smjeru – tehnološki naprednom, u smjeru kontrole i sheranja svake životne slike...
Nego, vratimo se divnim coverima, pravi su primjer vrhunskog dizajna u odnosu na priču, o kojoj ipak treba nešto znati kako bismo ih razumjeli. Osim toga, ovo su primjerci nekadašnjih naslovnica koje su bile shvaćane kao art djela, na njima su radili cijenjeni ilustratori. Naravno, pilule i bebe su u ovom slučaju najzastupljenije!
- Ovaj roman najpoznatije je djelo Aldousa Huxleya. Radnjom smještena u London 26-og stoljeća, ova antiutopija predviđa oblikovanje društva eugenikom i učenjem u nesvjesnom stanju – kaže Wikipedija. - Oblikovani svijet bi se mogao smatrati i utopijom – ljudi su sretni, zdravi i tehnološki napredni. Društvo je hedonističko te teži postizanju sreće putem promiskuitetnog seksa i droge Some, a ostvarivanje sreće je potpomognuto eliminiranjem čestih izvora ljudskog nezadovoljstva – obitelji, umjetnosti, književnosti, religije i filozofije. Glavni lik djela je John the Savage, pojedinac rođen u primitivnom rezervatu Svjetske države, koji se spletom okolnosti sreće s modernom civilizacijom - .
Originalna, prva naslovnica iz 1932.
Tema i pitanja kojima se ovaj roman bavi su potaknuta događajima ranog dvadesetog stoljeća. Masovna proizvodnja učinila je automobile, telefone i radio-uređaje relativno jeftinima i široko dostupnima te je time znatno promijenila svijet i živote ljudi. S druge strane, Oktobarska revolucija u Rusiji i uspon fašizma u Italiji su u fokus doveli totalitarne vlade. Huxley je putem Vrlog novog svijeta uspješno izrazio svoja mišljenja i brige o putu kojim se kretao svijet njegovog doba. Sličnom tematikom se bave i romani »Mi« Jevgenija Zamjatina i »1984« Georga Orwella – kaže Wikipedija.
