Ako je prva tema pitanje kako se naš ukus formira, druga bi trebala odgovoriti na pitanje kako se taj ukus pretvara u stvarni izbor. Jer ono što nam se sviđa nije nužno ono što ćemo odjenuti. Između estetske preferencije i stvarnog modnog odabira nalazi se čitav niz okolnosti: tijelo, posao, sport, klima, financijske mogućnosti, udobnost, vrijeme, društvena situacija i svakodnevne obaveze.
Odjeća koju stvarno nosimo rezultat je pregovora između našeg estetskog ukusa, tijela, životnog stila, praktičnih potreba i društvenog konteksta; zato osobni stil nije samo pitanje estetike, nego i način prilagodbe svakodnevnom životu.
MANGO
Naš se stil zato ne može razumjeti izvan našeg lifestylea. Osoba koja svakodnevno trenira, puno hoda ili vozi bicikl ima drugačije zahtjeve od osobe koja većinu dana provodi za uredskim stolom. Netko tko radi u formalnom poslovnom okruženju susreće se s drugačijim pravilima od osobe koja radi u kreativnoj industriji. Roditelj s malom djecom može određenu odjeću voljeti estetski, ali je iz praktičnih razloga rijetko birati.
Ovdje postaje važan pojam funkcionalnosti. Moda se često opisuje kroz estetiku, ali svakodnevno odijevanje stalno je pregovaranje između izgleda i funkcije. Odjeća mora omogućiti kretanje, zaštititi tijelo, odgovarati vremenskim uvjetima, biti prikladna situaciji i često se uklopiti u ograničeno vrijeme i budžet.
Zanimljivo je da funkcionalnost ne mora biti suprotna modi. Sportska odjeća, primjerice, više nije samo odjeća za sport. Sportske tenisice, trenirke, tehnički materijali i funkcionalni komadi prešli su u svakodnevni stil. Lifestyle tako ne samo da utječe na modu nego može utjecati i na samu modu.
Druga važna razina jest tijelo. Odjeću biramo na temelju toga kako izgleda na tijelu, ali i kako se u njoj osjećamo. Kroj može naglašavati ili prikrivati određene dijelove tijela, mijenjati percepciju siluete i utjecati na osjećaj sigurnosti. Materijal i kroj utječu na tjelesnu ugodu, dok se odnos prema vlastitom tijelu može odraziti na to što ćemo smatrati prihvatljivim ili poželjnim za sebe.
FOTO: MANGO
Zato nije dovoljno reći da osoba „voli široku odjeću”. Važno je pitati što za nju ta široka odjeća znači. Možda odgovara njezinoj estetici, možda joj daje osjećaj slobode, možda ne želi naglašavati tijelo, možda joj je važna udobnost, a možda je jednostavno riječ o estetskom izboru bez dubljeg psihološkog razloga. Tu treba biti oprezan s modnom psihologijom: ne treba svaki modni izbor pretvarati u psihološku poruku.
Istraživanja socijalne psihologije odijevanja upravo proučavaju taj odnos između odjeće, tijela i sebstva. Pregled Johnson, Lennon i Rudd organizira područje oko dva velika pitanja: kako odjeća djeluje kao podražaj na druge i na samu osobu te kako su odjeća, tijelo i identitet međusobno povezani.
Ovdje je važan i koncept enclothed cognition. Ideja je da odjeća ne djeluje samo svojim fizičkim svojstvima nego i simboličkim značenjem koje joj pridajemo.
Ako određeni komad povezujemo s profesionalnošću, autoritetom, sportskim uspjehom ili elegancijom, njegovo nošenje može utjecati na način na koji doživljavamo sebe u određenoj situaciji. No učinak nije univerzalan: ista odjeća različitim ljudima može imati potpuno različito značenje.
Zato bi se modni izbor mogao promatrati kao pregovaranje između estetskog, tjelesnog, funkcionalnog i društvenog. Ono što odijevamo rezultat je onoga što volimo, onoga što nam odgovara, onoga što možemo nositi i onoga što određena situacija od nas traži.
FOTO: MANGO
Literatura
- Carolyn Mair, The Psychology of Fashion, 2. izdanje, Routledge, 2025. — izravno se bavi potrošačkim motivacijama, utjecajem mode na misli i osjećaje, tijelom, identitetom i ponašanjem.
- Sharron J. Lennon, Kim K. P. Johnson i Nancy A. Rudd, Social Psychology of Dress, 2. izdanje, Bloomsbury, 2024. — vrlo važna literatura za ovu temu; poglavlja uključuju društvenu kogniciju, stvaranje dojma, tjelesnu sliku, individualne razlike, sebstvo, identitet, socijalizaciju i društvene organizacije.
- Kim Johnson, Sharron J. Lennon i Nancy Rudd, „Dress, body and self: research in the social psychology of dress”, Fashion and Textiles, 2014. — odličan znanstveni pregled za odnos odjeće, tijela, identiteta i ponašanja. Rad je otvorenog pristupa.
- Joanne Entwistle, The Fashioned Body: Fashion, Dress and Modern Social Theory — za teorijsko povezivanje tijela, odijevanja, društva i svakodnevne prakse.
- Fred Davis, Fashion, Culture, and Identity, University of Chicago Press, 1992. — koristan za odnos mode, kulturnog konteksta i identiteta.
