U ponedjeljak 10. veljače 2025. u auli Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu otvorena je izložba Grad Vilnius na starim fotografijama na kojoj je predstavljen izbor fotografija s motivima litavske prijestolnice koje su od 1870-ih do kraja 1930-ih snimili profesionalni fotografi Józef Czechowicz, Stanisław Filibert Fleury i Jan Bułhak.
Okupljenima su se u pozdravnim i uvodnim govorima obratili dekan izv. prof. dr. sc. Domagoj Tončinić, Njegova Ekscelencija Veleposlanik Republike Litve u Republici Hrvatskoj Eduardas Borisovas i prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju izv. prof. dr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić.
Izložbu su organizirali Litavski nacionalni muzej, Veleposlanstvo Republike Litve u Republici Hrvatskoj i Filozofski fakultet u Zagrebu, a otvorena je do subote 22. veljače 2025.
Veleposlanstvo Republike Litve objavilo je:
Budući da se Veleposlanstvo Republike Litve i Filozofski fakultet u Zagrebu nalaze u istoj ulici, odnosno u neposrednom susjedstvu, nastojimo surađivati na više načina. Veleposlanstvo je u dva navrata Knjižnici FFZG-a doniralo knjige na litavskom jeziku i o litavskom jeziku, a 2019. u Auli knjižnice održana izložba o Baltičkom putu povodom 30. obljetnice živog lanca koji je 23. kolovoza 1989. ujedinio stanovnike Litve, Latvije i Estonije kako bi cijelom svijetu pokazali svoju želju za slobodom i neovisnošću. Stoga, drago nam je trenutno fakultetskoj zajednici možemo prikazati stare fotografije Vilniusa – grada koji broji već 702 godine postojanja.
Ova je izložba već održana u zgradi „Eurotower-a“ u kojem je smješteno Veleposlanstvo i u Dubrovniku, u žitnici „Rupe“. Nadamo se da ćemo uspjeti organizirati izložbu i u drugim hrvatskim gradovima, a iduća će postaja izložbe vjerojatno biti Zadar.
Iako su mnoge zgrade koje su prikazane na fotografijama sačuvane do danas, izložba sadrži i pojedine jedinstvene fotografije na kojima možemo vidjeti objekte koji su s godinama te iz raznih razloga promijenili svoj izgled. Jedan od primjera je Kula kneza Gediminasa čiji izgled krajem 19. stoljeća razlikuje od onog kako Kulu vidimo danas.
Nadamo se da će izložba potaknuti posjetitelje na daljnje istraživanje litavske kulture i Vilniusa, kao i na planiranje putovanja u glavni grad Litve kako bi uživo vidjeli objekte prikazane u starim fotografijama.
GRAD VILNIUS NA STARIM FOTOGRAFIJAMA
Najstariji povijesni izvor u kojem se prvi put spominje ime Vilniusa je pismo, koje je Veliki litavski knez Gediminas poslao u zapadnu Europu 25. siječnja 1323. godine. Budući da je to prvi spomen imena grada, 25. siječnja 2023. godine litavska prijestolnica obilježila je svoj 700. rođendan.
Tijekom sedam stoljeća Vilnius je doživljavao razdoblja procvata i nazadovanja. Mijenjala se slika grada na čije su vizualne promjene najviše utjecali ratovi, okupacije, epidemije i požari. No grad bi se uvijek oporavio i ponovno procvjetao. Najranije i najrealističnije slike grada nastale su u drugoj polovici XIX.. stoljeća, kada se u Vilnius pojavio jedan od najvažnijih tehničkih izuma stoljeća – fotografija.
Njezina povijest počinje 1839. g., kada su prve dagerotipske fotografije bile načinjene i javno prikazane u Vilniusu. Oko 1860. g. u gradu je otvoren prvi fotografski studio, a njegovi osnivači, fotografi Abdon Korzon i Albert Swieykowski, počeli su fotografirati Vilnius.
Prizore grada zabilježili su i inozemni fotografi - Wilhelm Zacharczyk, Antal Rohrbach i Konrad Brandel. Oni su bili autori najranijih foto-albuma Vilniusa.
Prvi fotograf koji je predano dokumentirao stari Vilnius bio je Józef Czechowicz (1818–1888).
U povijesti vilniuske fotografije poznat je kao autor umjetničkih panorama, jedinstvenih arhitektonskih spomenika, važnih prizora iz gradskog života i upečatljivih pejzaža okolice. Stvaralačka baština J. Czechowicza vrijedan je videozapis povijesti Vilniusa u razdoblju od 70.-ih do 90-ih godina XIX. stoljeća.
Poslije je grad fotografirao Stanisław Filibert Fleury (1858-1915).
Na njegovim fotografijama, nastalim na prijelazu XIX.. i XX. stoljeća, ovjekovječeni su ne samo povijesni i arhitektonski spomenici, već i prizori iz gradske svakodnevice, jer je volio fotografirati ljude na ulicama, tržnicama, sajmovima, u parkovima....
Najveću zbirku umjetničkih fotografija skupio je fotograf Jan Bułhak (1876-1950), zagovornik i promotor umjetničke fotografije. U razdoblju od 1910. do 1944. godine snimio je tisuće zanimljivih i vrijednih fotografija grada. Nastanio se u Vilnius prije 1. svjetskog rata i radio je kao gradski fotograf, pa najveći dio njegove ostavštine čine umjetničke fotografije vilniuske arhitekture. Na njima su zabilježeni prizori s ulica stare gradske jezgre, detalji arhitektura crkava i njihovih interijera, samostani, palače, stambena i druga zdanja. U svome stvaralaštvu Jan Bułhak osobitu je pozornost pridavao prirodnom osvjetljenju koje je najvažniji estetski motiv i glavno sredstvo umjetničkog izražavanja njegovih fotografija.
Na izložbi je predstavljen tek mali dio povijesnih fotografija Vilniusa, koje posjetitelju pružaju mogućnost da vidi i zamisli kako je grad nekoć izgledao. Duh povijesnog grada najbolje opisuju riječi fotografa Jana Bułhaka: „Vilnius odzvanja, svira i pjeva pjesan crkvenim tornjevima, smiješi se cvijećem u parkovima i crveni krovnim crjepovljem, očarava zelenilom brežuljaka i bistrošću rijeka, uzdrhtava svako srce koje je u stanju voljeti. Proročanski zvučno zvuče vilniuska zvona: bili smo, jesmo i i bit ćemo!“.
