Unatoč ekonomskim pritiscima inflacije, hrvatski potrošači ne štede kada je riječ o njihovoj garderobi. Istraživanje otkriva duboko ukorijenjenu filozofiju "kupuj bolje" koja prevladava i na sjeveru (Zagreb, Osijek, Rijeka, Varaždin, Slavonski Brod i Pula) i na jugu (Split, Zadar, Šibenik i Dubrovnik).
U objema regijama građani Hrvatske traže dugoročnu vrijednost. Rezultati pokazuju da većina ispitanika (65 %) daje prednost kvaliteti i trajnosti nad pristupačnom cijenom, što odražava promišljeniji pristup kupnji mode. Većina ispitanika (72 %) u svim regijama daje prednost kvaliteti i trajnosti nad usklađenošću s najnovijim trendovima.
Rezultate su predstavili Gilbert Kreijger, viši menadžer komunikacija i glasnogovornik Zalanda i Nino Marić, viši menadžer marketinga za Hrvatsku, Rumunjsku, Sloveniju i Mađarsku
Racionalni, funkcionalni sjever nasuprot modnom izražavanju sklonom i o trendovima osviještenom jugu - jedan je od najstarijih hrvatskih kulturoloških klišea. Često se pretpostavlja da se Zagreb odijeva za posao, a Split za rivu. Međutim, novo Zalandovo istraživanje sugerira da su, iako se motivi hrvatskih građana mogu razlikovati, njihove temeljne vrijednosti iznenađujuće podudarne. Ključni zaključak je da su kvaliteta i trajnost modnih proizvoda najvažniji našim građanima i na sjeveru i na jugu, te imaju prednost nad praćenjem najnovijih trendova i pristupačnosti. Istovremeno, trendovi i inspiracija su važni, a građani Hrvatske su spremni platiti za kvalitetu bez obzira žive li na sjeveru ili jugu. Razlike su suptilne, na primjer kada je riječ o tome koliko ih kupuje modu online (češće na jugu nego na sjeveru) te koliko je moda važna za društveno prihvaćanje, samoizražavanje i samopouzdanje (češće vrlo važno za stanovnike juga).
Gotovo polovica građana Hrvatske (47 %) kupnju novog modnog predmeta vidi kao dugoročnu investiciju, dok manje od petine ispitanika (18 %) to vidi kao nešto privremeno za jednu sezonu. Na pitanje kako građani Hrvatske kupuju odjeću, većina njih (30 %) prednost daje ulaganju u manji broj visokokvalitetnih predmeta koje vole i namjeravaju zadržati dulje vrijeme. Slijedi ih 25 % onih kojima je prioritet veći broj različitih artikala, pri čemu kombiniraju visokokvalitetne osnovne komade s trendovskim artiklima niže kvalitete. Ovaj rezultat bio je identičan i na sjeveru i na jugu.
Građani Hrvatske su i spremni platiti za kvalitetu: za jedan ključni odjevni predmet, dvije trećine ispitanika (65 %) spremno je izdvojiti između 50 i 200 eura, što dokazuje da je vrijednost i dalje presudan faktor pri donošenju odluke. Razlike u tom stavu između sjevera i juga su zanemarive – na tu je investiciju spremno 67 % ispitanika na sjeveru te 64 % na jugu.
Kada je riječ o iznosu koji građani Hrvatske troše na modu, više od petine (23 %) godišnje troši više od 900 eura, pri čemu je razlika između sjevera i juga mala (21 % na sjeveru naspram 25 % na jugu). Više od trećine (34 %) godišnje troši između 351 i 900 eura, dok ih nešto manje od trećine (31 %) troši do 350 eura na godinu.
Ovi rezultati vrlo jasno pobijaju regionalne stereotipe. Iznosi potrošnje gotovo su identični u objema regijama, što dokazuje da pretpostavka o sjeveru kao "bogatijem" ili jugu koji troši više na modu jednostavno ne drži vodu.
Iako kvaliteta ima prednost nad trendovima, više od dvije trećine građana Hrvatske (67 %) prati ili primjećuje trendove te ih usvaja i bira ono što odgovara njihovom stilu. Nešto više od dvije petine građana (42 %) prati trendove ili traži modnu inspiraciju svaki tjedan, a gotovo trećina (31 %) to čini nekoliko puta mjesečno. To vrijedi i za sjever i za jug. Žene češće prate trendove ili traže inspiraciju od muškaraca (46 % naspram 38 %).
Tri glavna izvora inspiracije za hrvatske građane su: društvene mreže (38 %), ulica (34 %) i modne internetske trgovine (33 %). Iznenađujuće, tek osmina građana (12 %) inspiraciju pronalazi putem tražilica, a samo 2 % na AI platformama kao što su ChatGPT ili Gemini.
Građani Hrvatske modu vide kao važni alat za samoizražavanje i samopouzdanje: više od dvije trećine (68 %) smatra to važnim ili vrlo važnim. Gotovo 62 % građana smatra modu važnom ili vrlo važnom za svoj profesionalni život i karijeru, dok je njih 44 % smatra važnom ili vrlo važnom za društveno ili prihvaćanje u krugu prijatelja.
Razlika između sjevera i juga je ovdje primjetna: znatno je vjerojatnije da će stanovnici juga modu smatrati “iznimno važnom” za društveno ili prihvaćanje među prijateljima (17.0 % naspram 10.5 % na sjeveru) te za samoizražavanje i samopouzdanje (33 % na jugu i 27 % na sjeveru).
Druga razlika leži u učestalosti kupnje mode putem interneta, koja je veća na jugu nego na sjeveru. Građani na sjeveru Hrvatske češće izjavljuju da još nisu kupovali u internetskim trgovinama pojedinih brendova (16 % naspram 13 % na jugu), modnim web shopovima s više brendova (19 % naspram 13 % na jugu) ili web shopovima s mješovitim asortimanom (40 % naspram 33 % na jugu). Za sve građane Hrvatske zajedno, ti postoci iznose redom 15 %, 17 % i 37 %.
Najvažniji odjevni predmeti građanima Hrvatske su hlače i traperice (29 %), obuća (18,8 %) te sportska odjeća (9,6 %). Naši građani ne mogu zamisliti svoje modne kombinacije bez ovih proizvoda, što vrijedi i za sjever i za jug.
Gilbert Kreijger, glasnogovornik u Zalandu, kaže: “Građani Hrvatske pokazuju jasnu sklonost visokokvalitetnoj i modernoj garderobi. Od pokretanja poslovanja u lipnju 2021. godine, usredotočeni smo na to da im ponudimo upravo to: kvalitetan i širok asortiman u svim kategorijama - od osnovnih komada do ulične mode, od dječje i premium mode do sportske. To kombiniramo s bogatom inspiracijom i iznimnom lakoćom kupnje. Dok Zalando sljedeći mjesec obilježava pet godina u Hrvatskoj, platforma se okreće daljnjim inovacijama u e-trgovini. Pokretanje naše “off-price” aplikacije Lounge by Zalando u Hrvatskoj, integracija besplatnom programa vjernosti Zalando Plus te partnerstvo s inovatorima u dostavi, kao što je Wolt, jasan su znak nastavka ulaganja u lokalno tržište.”
