Louvre je nedavno otvorio izložbu “Louvre Couture”, prvu koja smješta vrhunska modna ostvarenja u širi kontekst francuske povijesti i dekorativne umjetnosti. Izložba okuplja kreacije 45 dizajnera i modnih kuća, među kojima su Balenciaga (Cristóbal i Demna), Givenchy, Dior (John Galliano i Maria Grazia Chiuri), Schiaparelli (Daniel Roseberry), Louis Vuitton (Nicolas Ghesquière), ali i posljednje kolekcije Karla Lagerfelda za Chanel i Giannija Versacea. Pored njih, izloženi su i radovi suvremenih dizajnera poput Marine Serre, Erdem, Undercovera, Thoma Brownea i Iris van Herpen.
foto: GIVENCHY.COM
Oko 100 komada visoke mode, prêt-à-portera i modnih dodataka od 1949. do danas raspoređeno je u Odjelu dekorativnih umjetnosti na prvom katu Richelieu krila muzeja. Otvorenje će biti obilježeno 4. ožujka na prvom Grand Dîner du Louvre, prestižnom događaju koji je već prikupio milijun eura putem aukcije stolova, uz pokroviteljstvo Visa Infinite.
Kustos izložbe, Olivier Gabet, komentirao je za Vogue da moda oduvijek pripada Louvreu, čak i ako muzej ne posjeduje modne kolekcije:
"Kad sam 2022. stigao u muzej, s Laurence des Cars razgovarao sam o važnosti suvremene umjetnosti u Louvreu. Imamo koreografe, pisce, slikare i kazališne umjetnike – pa kako moda ne bi bila dio toga? Ona je danas jedno od ključnih izražajnih sredstava. Louvre je oduvijek bio povezan s modom – ovdje su održane revije kuća poput Louis Vuittona i Diora, a privatni sektor, posebno LVMH i Kering, pridonio je restauracijama i akvizicijama. Ne trebamo više posjetitelja, već želimo da nas gledaju drugim očima. Haute couture, koliko god ekskluzivna bila, dio je popularne i vizualne kulture – na ovaj način pozivamo ljude da otkriju kako su moda i muzej povezani.”
Modni dijalog s prošlošću
Izložba kronološki prati povijest – od Bizanta i srednjeg vijeka, preko renesanse, baroka i Drugog Carstva do suvremenih interpretacija. Tako je Karl Lagerfeld u svojoj posljednjoj kolekciji za Chanel reinterpretirao plavo-bijelu komodu iz 18. stoljeća, dok je Gianni Versace pronašao inspiraciju u ornamentima prošlih stoljeća.
"Moda je posvuda – u antici, Babilonu, Ateni, venecijanskom slikarstvu i francuskoj skulpturi. U Louvreu se ona ne ‘čuva’, već se nosi," objašnjava Gabet.
Reakcije dizajnera i izazovi selekcije
Iako je suradnja s modnim kućama bila uspješna, kustos priznaje da je izbor bio izazovan:
"Mogli smo uključiti deset puta više komada, ali smo birali one koji imaju jasnu poveznicu s našim kolekcijama. Neki od mojih favorita, poput Courrègesa, Lanvina, Saint Laurenta pod vodstvom Anthonyja Vaccarella, Nine Ricci ili Christiana Lacroixa, nisu dio izložbe jer bismo morali odabrati samo jednu haljinu koja sve objašnjava – a to je nemoguće."
Ipak, izložba donosi iznenađenja
"Mnogi muzeje vide kao stroga i ukočena mjesta, ali oni su zapravo prostori slobode. Ne morate voljeti Mona Lisu – možete doći otvorena uma i pronaći nešto neočekivano. Možda će vas privući komad Jonathana Andersona, cipela Christiana Louboutina ili haljina Oliviera Rousteinga za Balmain, inspirirana Marie-Antoinette. Kada je stavite uz predmet koji joj je pripadao – vidite da sve funkcionira. Muzejska publika sofisticiranija je nego što joj se pripisuje."
Izložba “Louvre Couture” potvrđuje da je veza između mode i umjetnosti dublja nego što se na prvi pogled čini, dok Louvre, otvarajući vrata modi, pokazuje svoju sposobnost da reinterpretira povijest kroz suvremeni vizualni jezik.
