Što ako je odjeća budućnosti načinjena od ostataka našeg vlastitog svijeta? U fotografijama Tomislava Marića, nastalima prema umjetničkom konceptu Ines Zrnc Gregorine, plastika, ambalaža i drugi odbačeni materijali pretvaraju se u neobične odjevne forme, smještene u prirodni okoliš koji istodobno djeluje kao utočište i nijemi svjedok ekološke krize. Projekt PARaDOX izložen u muzeju u Popovu tornju Muzeja grada Zagreba gradi apokaliptičnu viziju u kojoj otpad postaje ljepota, a pitanje održivosti prerasta u pitanje granica ljudske sposobnosti da popravi ono što je narušio.
U Popovu tornju Muzeja grada Zagreba otvorena je izložba PARaDOX, multimedijski projekt umjetnice Ines Zrnc Gregorine u kojem fotografija postaje ključni medij za istraživanje odnosa između mode, otpada i prirode.
Ines Zrnc Gregorina, Tomislav Marić i ravnateljica ULUPUH-a, Ivana Bakal
Fotografije Tomislava Marića nisu tek dokumentacija odjevnih kreacija nastalih od odbačenih materijala, nego vizualni svijet za sebe: prizori u kojima se improvizirani kostimi od plastike i ambalaže stapaju s krajolikom, stvarajući atmosferu neizvjesne budućnosti. Originalnu glazbu za projekt skladao je Ivan Beuc, a u njegovu vizualnom svijetu važnu ulogu ima model Mojca Brenko Puzak Marić.
Odjeća koju oblikuje Ines Zrnc Gregorina istodobno privlači i uznemiruje. Materijali koji pripadaju svijetu prekomjerne potrošnje, kratkotrajne uporabe i odbačenih predmeta dobivaju novu formu, gotovo skulpturalnu kvalitetu. Na tijelu postaju kostimi, zaštitni slojevi ili neobični modni artefakti, dok fotografija njihove površine, teksture i oblike pretvara u estetski zaokružene kompozicije. No njihova ljepota nije odvojiva od podrijetla. Upravo činjenica da su nastali od otpada daje im značenje koje nadilazi modu.
Odjeća kao trag svijeta koji nestaje
U fotografijama Tomislava Marića odjeća nije samo predmet oblikovanja nego i sredstvo izgradnje apokaliptične atmosfere. Neobične siluete pojavljuju se u prirodi, kao da pripadaju svijetu nakon civilizacijskog sloma ili budućnosti u kojoj su se ljudi prisiljeni prilagoditi posljedicama vlastite potrošnje. Odjevne forme djeluju poput ostataka neke nove materijalne kulture, nastale iz onoga što je prethodna ostavila za sobom.
Apokalipsa ovdje nije nužno prikazana kroz izravne prizore razaranja. Ona se uspostavlja suptilnije, kroz nesklad između ljudski oblikovanih materijala i prirodnog okoliša. Plastika i ambalaža izgledaju kao strani elementi, ali njihova prisutnost u krajoliku istodobno djeluje zastrašujuće poznato. To više nije zamišljeni sukob dvaju odvojenih svjetova, nego odraz stvarnosti u kojoj tragovi ljudske proizvodnje sve dublje prodiru u prirodne sustave.
Priroda u tim prizorima ne nestaje. Ona i dalje postoji, okružuje tijela i odjevne kompozicije, kao da pokušava pronaći način suživota s materijalima koji joj ne pripadaju. U toj prividnoj prilagodbi krije se dodatna nelagoda: krajolik djeluje dovoljno živ da primi ono što smo odbacili, ali njegova sposobnost da se prilagodi ne znači da nije izložen šteti.
Fotografije tako stvaraju vizualni paradoks. Otpad postaje lijep, gotovo poželjan, dok priroda koja ga okružuje zadržava svoju tišinu. Estetski sklad fotografije ne poništava problem, nego ga čini vidljivijim. Gledatelj se nalazi između divljenja odjevnim formama i svijesti o materijalima od kojih su nastale.
Ljepota kao posljedica transformacije
Jedno od ključnih pitanja projekta PARaDOX odnosi se na način na koji predmetima pripisujemo vrijednost. Plastika, vrećice i ambalaža u svakodnevnom su životu uglavnom nevidljivi upravo zato što ih doživljavamo kao nešto privremeno: koriste se, odbacuju i zamjenjuju novima. Umjetničkim postupkom Ines Zrnc Gregorine oni izlaze iz tog ciklusa i postaju objekti promatranja.
Promjena je pritom prvenstveno vizualna i konceptualna. Materijali ne gube svoje podrijetlo, ali dobivaju novu funkciju i značenje. U dodiru s tijelom poprimaju obilježja mode, dok u fotografskom kadru postaju dijelom pažljivo oblikovane kompozicije. Ono što je bilo povezano s viškom i bezvrijednošću počinje funkcionirati kao estetski objekt.
Tu je paradoks projekta: odbačeno može postati lijepo, ali ljepota ne uklanja razloge zbog kojih je materijal postao otpad. Naprotiv, njegova estetizacija otvara dodatna pitanja o odnosu između potrošnje, proizvodnje i vizualne kulture. Možemo li promijeniti odnos prema otpadu tako što ćemo ga početi promatrati drukčije ili ćemo njegovim pretvaranjem u poželjnu sliku samo privremeno ublažiti nelagodu koju izaziva?
Možemo li reciklirati unedogled?
U kontekstu suvremene ekološke krize recikliranje se često pojavljuje kao jedno od ključnih rješenja problema otpada. Ipak, PARaDOX otvara i pitanje granica takvog pristupa. Što se događa kada se gotovo svaki odbačeni predmet može ponovno upotrijebiti, oblikovati ili pretvoriti u nešto novo? Može li kreativna transformacija materijala nadomjestiti potrebu za smanjenjem proizvodnje i potrošnje?
Projekt ne nudi jednostavan odgovor, nego kroz vizualnu kontradikciju pokazuje da ponovno korištenje materijala nije isto što i nestanak problema. Od otpada se može stvoriti odjeća, ukras ili umjetnički objekt, ali time se ne briše povijest njegove proizvodnje, potrošnje i odbacivanja. Recikliranje može produljiti život materijala, no ne može samo po sebi riješiti sustav koji neprestano proizvodi nove količine otpada.
Zato apokaliptična atmosfera fotografija nije samo estetski izbor. Ona se može čitati kao projekcija svijeta u kojemu je kreativna prilagodba postala nužnost, a ne slobodan umjetnički čin. U takvoj budućnosti čovjek više ne bira materijale samo zbog njihove ljepote ili funkcionalnosti, nego se pokušava snaći s onim što mu je preostalo.
Priroda pritom postaje aktivan dio značenja fotografija. Ona podsjeća na prostor koji prima posljedice ljudskih odluka. Njezina prisutnost istodobno sugerira otpornost i ranjivost: okoliš se nastavlja mijenjati i prilagođavati, ali ta sposobnost ne znači da su posljedice neograničene.
Fotografija kao prostor između fascinacije i nelagode
U projektu PARaDOX fotografije Tomislava Marića povezuju pojedinačne umjetničke intervencije u koherentnu vizualnu naraciju. Njihova je uloga presudna jer odjevne predmete izdvaja iz neposredne stvarnosti i smješta ih u kontekst u kojem postaju nositelji šireg značenja. Tijelo, krajolik, materijal i kadar djeluju kao međusobno povezani elementi, stvarajući prizore koji istodobno pripadaju modnoj fotografiji i vizualnoj umjetnosti.
Originalna glazba Ivana Beuca proširuje multimedijsku dimenziju izložbe, dodajući fotografskim prizorima zvučni i emocionalni sloj. U suradnji Ines Zrnc Gregorine, Tomislava Marića i ostalih sudionika nastaje cjelina u kojoj se modno oblikovanje ne može odvojiti od fotografskog pogleda, a estetski doživljaj od pitanja koja projekt otvara.
Izložba PARaDOX otvorena je od 16. do 30. listopada 2026. u Popovu tornju Muzeja grada Zagreba. Može se razgledati od utorka do subote od 10 do 18 sati te nedjeljom od 10 do 14 sati. Muzej je zatvoren ponedjeljkom i praznicima.
Kroz fotografije apokaliptične odjeće smještene u prirodni okoliš, PARaDOX oblikuje viziju budućnosti u kojoj se ljepota i ekološka nelagoda pojavljuju u istom kadru. Odbačeni materijali dobivaju novu estetsku vrijednost, ali njihova prisutnost ostaje podsjetnik na svijet iz kojeg potječu. Pitanje koje izložba ostavlja otvorenim nije samo koliko toga možemo ponovno upotrijebiti, nego i koliko dugo možemo očekivati da će se priroda prilagođavati onome što joj ostavljamo.
Pridružite nam se na kreativnoj besplatnoj radionici izrade kostima za lutke s voditeljicom Ines Zrnc Gregorinom, u suradnji s ULUPUH-om.
📅 Kada? Subota, 24. 10. 2026.
🕛 Vrijeme? Od 10:00 do 14:00h
📍 Mjesto? Muzej grada Zagreba / Popov toranj
👧👦 Za koga? Svi koji se osjećaju kreativno 😀
📝 Program radionice:
10:00 - 10:30 Uvod i upoznavanje s voditeljicom Ines Zrnc Gregorinom i suradnikom Ivanom Beucom i sudionicima.
10:30 - 11:00 Priprema materijala i alata
11:00 - 14:00 Crtanje skica kostima na papiru i izrada kostima od recikliranih materijala za vlastite ili donesene lutke ♻️🧵
Broj mjesta je ograničen, stoga požurite s prijavama! 📧 Prijave šaljite na: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
