Povijest frizerstva priča je o estetici, društvenim normama i tehnološkim inovacijama koje su oblikovale način na koji doživljavamo njegu kose. Od najranijih civilizacija, frizura je bila više od jednostavne praktičnosti – postala je simbol statusa, kulture i osobnosti.
FOTO: MANGO
U drevnom Egiptu, frizerstvo je zauzimalo posebno mjesto u društvu. Egipćani su nosili perike tretirane uljima i mirisima, a frizeri su služili isključivo kraljevskoj obitelji i aristokraciji. Njihove vješte ruke oblikovale su frizure koje su odražavale moć i bogatstvo.
Sličan značaj zadržao se i u antičkoj Grčkoj i Rimu. U Grčkoj su se frizeri koristili kovrčalima kako bi stvorili stilizirane valove, dok su Rimljani otvorili prve prave frizerske salone, poznate kao tonstrinae. Ti su saloni bili više od mjesta za njegu kose – postali su središta društvenih interakcija, gdje su muškarci raspravljali o politici i svakodnevnom životu.
Srednji vijek donio je drugačiju atmosferu. Pod utjecajem crkve, frizerske prakse postale su jednostavnije, a raskošni stilovi smatrali su se pretjeranima. No, brijači su preuzeli novu ulogu – osim šišanja, često su obavljali i medicinske zahvate, poput puštanja krvi. Ova praksa postavila je temelje za razvoj brijačnica koje će kasnije evoluirati u frizerske salone.
Renesansa je bila doba buđenja umjetnosti i estetike, što se odrazilo i na frizure. Složeni stilovi ponovno su postali simbol luksuza, a perike su zavladale modom. Francuski i engleski dvorovi postavili su standarde ljepote, a frizeri poput Léonarda Autiéja, poznatog po suradnji s Marijom Antoanetom, postali su zvijezde svog vremena.
FOTO: MANGO
Do 18. stoljeća, perike su postale statusni simbol među europskim elitama, dok su frizeri razvijali nove tehnike šišanja i stiliziranja. Industrijska revolucija u 19. stoljeću donijela je nove alate i proizvode, omogućivši šire dostupnu njegu kose. Frizerski saloni urbanizirali su se i postali dostupni svim slojevima društva. Uvođenje škola za obuku frizera označilo je početak profesionalizacije ovog zanata.
Početkom 20. stoljeća, frizerstvo je doživjelo pravu revoluciju. Saloni su se širili gradovima, uvodeći inovacije poput trajne ondulacije i električnih uređaja za oblikovanje kose. Vidal Sassoon, ikona frizerskog svijeta, 1960-ih je predstavio jednostavne, ali elegantne stilove koji su promijenili pravila igre. Uvođenje unisex salona približilo je usluge široj publici, dok su proizvodi poput šampona i regeneratora postali dostupni svima.
Danas su frizerski saloni luksuzni prostori koji nude mnogo više od klasičnog šišanja. Uz personalizirane usluge, fokus je na zdravlju kose i održivosti. Digitalizacija je donijela online rezervacije, virtualne konzultacije i trendove koje diktiraju društvene mreže. Frizerski saloni, koji su nekada služili samo za osnovnu njegu, sada su mjesta za opuštanje, izražavanje i izgradnju samopouzdanja.
Frizerstvo je kroz povijest bilo ogledalo društvenih promjena – od dvorova do modernih gradova, uvijek je pratilo i oblikovalo duh vremena.
FOTO: MANGO