Dior je 1947. izazvao senzaciju svojom kolekcijom „New Look“, nazvanom Corolle (francuski za vjenčić latica), u kojoj su haljine krojene tako da podsjećaju na raskošne cvjetne čaške u punom cvatu s naglašenim poprsjem, meko spuštenim ramenima i naglašenim strukom.
„Srećom, postoje cvjetovi“, Christian Dior, ljubitelj ruža i raskošnog vrta.
Ta ideja baza je projekta "Dior, Enchanting Gardens" @ Musée Christian Dior, smještenom upravo na mjestu njegove nekadašnje obiteljske vile Les Rhumbs u Normandiji, nazvane po nautičkom pojmu za pravce kompasa, prikazanom u obliku mozaika u predvorju vile. Kustosica muzeja, Brigitte Richart, uvjerena je da je Dior Granville ušio u svaki šav i svaku liniju svojih kreacija.
Musée Christian Dior
Od ljetnih haute couture haljina iz 1952., bogato izvezenih tratinčicama i maslačcima, koje je nazvao „Vilmorin“ i „Andrieux“ po francuskim katalozima sjemenja čija ga je poetičnost oduševljavala, pa sve do suvremenih kreacija bivših kreativnih direktora kuće, poput Johna Galliana, Marca Bohana i Marije Grazie Chiuri, izložba istražuje ne samo povezanost Diora s florom, već i kako su kuća i vrt u Granvilleu oblikovali njega i njegove nasljednike.
Obitelj Dior uselila se u Les Rhumbs 1906., kada je vila bila usamljena na litici s pogledom na otočje Chausey, okružena gotovo posve neobrađenim terenom. „Nije bilo ničega, ni drveća ni cvijeća“, kaže Richart.
Diorova majka Madeleine odlučila je stvoriti pravu „oazu zelenila“: travnjake uokvirene cvjetnim gredicama, povrtnjak i zaštitni pojas od čempresa, borova, hrastova i grabova koji su do 1921. narasli do svoje pune, impozantne visine.
Na pročelju kuće dogradila je zimsku sobu s velikim panoramskim prozorom, okrenutu prema vrtu, a ne prema moru.
U svojim dvadesetima, mladi Dior osmislio je „niz vanjskih soba“, terasu, ribnjak, pergolu i vrtni namještaj, nadahnute modernističkim idejama koje je otkrivao u pariškim galerijama i na svjetskim izložbama.
Vrt je obogaćen mirisnom ružičarnikom koji postoji i danas, a krasi ga i plavo-bijela mozaična fontana koju je Dior pronašao u pariškoj Rue du Faubourg-Saint-Honoré 1946. „Strast prema cvijeću, naslijeđena od majke, činila me najsretnijim među biljkama i gredicama“, zapisao je u svojim memoarima.
Projekt, izložba i knjiga "Dior, Enchanting Gardens" @ Musée Christian Dior povezuje Diorov vrt i njegovu modnu poetiku kroz povijesne i suvremene predmete: viktorijanski ovratnik Johna Galliana ispunjen prešanim cvijećem; kristalnu bočicu parfema Diorissimo iz 1956., ovjenčanu brončanom kapicom u obliku buketa, rad Maison Charles; zidne tanjure s motivom kompasa koje potpisuje Cordelia de Castellane, kreativna direktorica Dior Maison; jaknu iz 1970-ih Marca Bohana izvezenu zelenim djetelinama, aluziju na Diorov talisman sreće; Manolo Blahnik cipele, šešire Stephena Jonesa, pa čak i kupaće kostime koje je Dior dizajnirao za Cole of California 1956., evocirajući ljetne dane provedene na plaži ispod Les Rhumbsa s prijateljima Sergeom Heftler-Louicheom i Suzanne Luling.
„Mnogi Diorovi umjetnički direktori posjećivali su muzej od njegova otvaranja 1997. kako bi osjetili te prve izvore nadahnuća koje je Dior unosio u svaku kolekciju tijekom svojih deset godina na čelu kuće“, objašnjava Richart. Ta je inspiracija pretočena u uzorke, modne piste i parfeme: od monokromnog motiva željezne ograde zimskog vrta u Chiurinoj cruise kolekciji za 2023., preko scenografije Kim Jonesove muške kolekcije, do parfema Gris Dior Francisa Kurkdjiana, posvete granvilleskoj nijansi šljunčano-sive.
Richart priznaje da i danas, hodajući kućom i vrtom u Granvilleu, može zamisliti Diora kako promatra iste boje i udiše iste mirise u različita doba dana i godišnja doba, kako sluša vjetar kroz krošnje, osjeća morski zrak i promatra mijenu lišća.
Čak i sama arhitektura i čvrstoća kuće odražavaju se u strukturi njegovih kreacija: robustnost zidova i ribnjaka nasuprot krhkosti cvijeća. „Mislim da ova kuća i vrt savršeno utjelovljuju Diorovu filozofiju, precizna konstrukcija protkana nježnošću i ženstvenošću cvijeta.“
