Username *
Password *
Remember Me

Izložba Orašar otvara se u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt 27. studenog 2016. i traje do 26. veljače 2017.
Njljepša božićna bajka donosi slojevito koncipiranu priču o slavnoj povijesti planetarno popularnog baleta, počevši od njegove praizvedbe sve do današnjih dana. Autorski trolist ovog velikog izložbenog projekta čine Vesna Ledić (autorica ideje i voditeljica projekta), dr. sc. Arijana Koprčina (autorica i kustosica izložbe) i Saša Šekoranja (autor postava izložbe), u suradnji s brojnim muzejskim djelatnicima i vanjskim stručnim suradnicima.

IMG 1741-683x1024
Privatno vlasništvo, Zagreb (snimio: Srećko Budek)


Zahvaljujući partnerstvu gradova prijatelja Zagreba i Sankt Peterburga, ostvarena je odlična suradnja zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt s Državnim muzejom za kazalište i glazbu iz Sankt Peterburga, koji je ovom jedinstvenom prigodom iz svoje bogate riznice prvi put jednoj inozemnoj instituciji posudio nadasve dragocjene artefakte sa sanktpeterburške praizvedbe baleta Orašar (originalni scenografski kartoni, skice za kostime, fotografije i nekoliko također izvornih kostima).

Scenografija-1
Nacrt scenografije baleta orašar P. I. Čajkovskog, K. M. Ivanov, 2.čin – apoteoza. Dvorac slatkiša, Mjesto nastanka: Rusija, Sankt Peterburg, 1892. Marijinsko kazalište Predstava Orašar, redatelj L. I. Ivanov, premijera 6.12.1891.


Posudba Državnog baleta iz Berlina, točnije iz obimnog fundusa njihove produkcije Orašara – postavljenog 2013. u koreografiji Vasilija Medvedeva i Jurija Burlake – osobito je zanimljiva jer je njihovo raskošno uprizorenje Orašara bilo vrlo dosljedno koncipirano kao vjerna rekonstrukcija izvornih scenografskih rješenja i originalne koreografije iz 1892. godine, čime je u ovom našem vremenu uspješno dočaran izvorni duh prvog sanktpetrburškog uprizorenja tog najpopularnijeg baleta Petra Iljiča Čajkovskog.

71 5355PIN-Rudolf-Nureyev Carla-Fracci-Large-1024x810
Rudolf Nureyev i Carla Fracci, Fotograf: Erio Piccagliani 1971., Fondazione Teatro alla Scala

 
Jednako je značajna i posudba koju je MUO dobio iz Zaklade milanskog Teatro alla Scala. Posebnost tih milanskih kostima iz 1967. godine leži u činjenici da su specijalno kreirani za Scalinu ambicioznu produkciju Orašara, koji je tom prigodom prvi put zaživio u koreografiji znamenitog ruskog baletana Rudolfa Njurejeva.

Tumačeći ulogu Princa, Njurejev je u toj nezaboravnoj predstavi demonstrirao i svoje plesačko majstorstvo, dok mu je – u ulozi Klare – itekako dostojna partnerica bila svjetski glasovita talijanska balerina Carla Fracci. Prekrasni milanski kostimi nose pak autorski potpis svestranog grčkog umjetnika Nicholasa Georgiadisa. U sezoni 1976./77. Njurejev je u milanskom Orašaru tumačio i ulogu pomalo ekscentričnog Drosselmeyera, nastupajući u kostimu koji zasigurno predstavlja jednu od najvećih atrakcija aktualne zagrebačke izložbe. Kako je Njurejev gotovo uvijek otkupljivao one kostime što su specijalno za njega i bili kreirani, to se u milanskoj riznici scenskog ruha čuvaju samo dva njegova kostima, koje upravo stoga brojni poklonici baletne umjetnosti doživljavaju kao svojevrsne relikvije.

 

68 5965PIN-Rudolf-Nureyev Merle-Park-Large-1024x973
Rudolf Nureyev i Merle Park, Fotograf: Erio Piccagliani, 1968. Fondazione Teatro alla Scala


Ova kompleksna izložba Muzeja za umjetnost i obrt donosi i izbor iz kolekcije kostima Belinde Wright, primabalerine Londonskog festivalskog baleta, kasnije preimenovanog u Engleski nacionalni balet. Nakon smrti Belinde Wright, zbirku je 2007. naslijedio njezin dugogodišnji plesni i životni partner – Hrvat Jelko Jureša.

Wright i Jureša upoznali su se 1959. u Manchesteru, tijekom proba za nastup pred kraljicom Elizabetom II. Godine 1962. Belinda Wright napustila je Londonski festivalski balet, da bi svoju plesačku karijeru nastavila nastupajući – najčešće zajedno sa suprugom – diljem svijeta. Gospođa Wright je također otkupljivala svoje scenske kostime, te je – poput Njurejeva – i ona stvorila impresivnu kolekciju, koja se pod nazivom „The Wright Time“ sada čuva kao zasebni dio Jurešine bogate zbirke umjetničkih antikviteta.

DPP 0034-1024x805
Ženski kostim Belinde Wright Kolekcija Yuresha - Vila šećera, solo, II čin, Kostimograf Jelko Yuresha, 1968. S turneje Srednjom i Južnom Amerikom održane tijekom 1969., između ostalih i u Caracasu (Venezuela), Bogoti (Kolumbija), Limi (Peru), Santiagu da Chile (Chile) i drugdje. Muški kostim – Princ, II čin, Kostimograf Jelko Yuresha, 1968. Snimio: Srećko Budek


Izložba Muzeja za umjetnost i obrt donosi i povijesni prikaz izvedaba baleta Orašar, koje su odreda ostvarene na sceni zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta, na kojoj je 1923. godine Orašar prvi put izveden pod svojim izvornim ruskim nazivom Ščelkunščik.
Tom prigodom, zaslugom Margarete Froman, izvedeno je tek nekoliko prizora iz Čajkovskijeva znamenitog baleta, koji je u cjelovitu obliku u Zagrebu praizveden prije osam i pol desetljeća – 2. prosinca 1931. godine. Koreografiju i režiju te integralne hrvatske praizvedbe Oršara potpisala je vrsna ruska balerina i pedagoginja Margareta Froman, autor scenografije i kostima bio je njen brat Pavel Froman, a orkestrom je ravnao Krešimir Baranović. Na toj povijesnoj izvedbi Orašara ulogu Vile šećera otplesala je upravo Margareta Froman, koja je na scenu zagrebačkog HNK-a Orašara ponovno postavila 1940., kada je scenografiju potpisao slikar Marijan Trepše.

 

 DPP 0003-Copy-813x1024
Ženski kostim – Vila šećera, solo, II čin, Kostimograf Norman McDowell, 1960. London Festival Ballet, 1960. U produkciji Davida Lichinea pod supervizijom Alexandrea Benoisa. Kostim Belinde Wright izveden u plavoj boji, posebno za nju, premda se ova uloga redovito izvodi u kostimu ružičaste boje. Kolekcija Yuresha; snimio: Srećko Budek

Nakon tridesetogodišnjeg izbivanja, Orašar se tek 1970. vratio na zagrebačku scenu, i to u koreografiji i režiji Waczlawa Orlykowskog. Obzirom da je Orlykowskijev majstorski oblikovan Orašar u Zagrebu obnavljan u četiri navrata (1974., 1984., 1997. i 2004.), upravo na toj dugovjekoj predstavi odgojene su generacije hrvatskih plesača i poklonika klasičnog baleta. U navedenim produkcijama svoj su značajan prinos dali i scenograf Zlatko Bourek (1984., 1997. i 2004.), kostimograf Leo Bei (1970. i 1974.), te kostimografkinje Ika Škomrlj i Diana Kosec-Bourek (1984., 1997. i 2004.) koje su reinterpretirale kostimografska rješenja Lea Beija. Od 9. prosinca 2011. Orašar se na sceni zagrebačkoga HNK-a već petu sezonu zaredom izvodi u koreografiji i režiji Dereka Deana, te u kostimima i scenografiji Roberte Guidi de Bagno.

Copy-of-IMGL9830-e1476798754518

Scenografski karton, Pavel Froman, 1931., Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU


Na kraju recimo i to kako bi se ova raritetna muzejska priča o jednom od najomiljenijih klasičnih baleta mirno mogla podnasloviti Orašar – najljepša glazbena bajka; pa nije li ovdje zapravo posrijedi jedna oku neodoljiva plesna bajka, koja je – zahvaljujući geniju Čajkovskog – ujedno i raskošna bajka za glazbeno izoštreno uho, čak i za ono najistančanije?! Stoga, po izboru Zlatka Madžara, zagrebačku izložbu o baletu Orašar kontinuirano prati decentna reprodukcija integralne tonske snimke Čajkovskijeva Orašara op. 71 (izvedba: Orkestar Marijinskog kazališta pod ravnanjem Valerija Gergijeva), dok u izdvojenoj, individualnoj slušaonici posjetitelji mogu, po vlastitome izboru, neometano uživati u još dvjema velikim izvedbama ulomaka iz skladateljeva orkestralnog izvornika te u jednoj sjajnoj preradbi za dva klavira (izvedbe: Lenjingradska filharmonija pod ravnanjem Jevgenija Mravinskog, Berlinska filharmonija pod ravnanjem Mstislava Rostropoviča, pijanisti Marta Argerich i Nicholas Economou).

DPP 0035-Copy-739x1024

Muški kostim – Princ, pas de deux, I čin, Kostimograf (?), 1970. Concerto di danza – Lo Schiaccianoci, 1970., koreograf David Lichine prema izvornoj koreografiji Leva Ivanova, Gran Teatro La Fenice, Kostim Jelka Yureshe, Kolekcija Yuresha; snimio: Srećko Budek


Ovogodišnje dvostruko (scensko i izložbeno!) izdanje zagrebačkog Orašara među inim će biti zapamćeno i po odličnoj suradnji dviju – i u lokacijskome smislu – susjednih ustanova u kulturi – Hrvatskog narodnog kazališta i Muzeja za umjetnost i obrt, koji vrhunskom scenskom ali i jedinstvenom muzeološkom prezentacijom tog remek-djela klasičnog baleta grad Zagreb velikim slovima upisuju na kulturnu kartu svijeta.
U pripremi izložbe i kataloga sudjelovali su : Mirna Sporiš i Mladen Mordej Vučković, konzultanti za temu baleta te odabir i obradu građe i kataloške jedinice, konzultant za glazbu Zlatko Madžar, stručni suradnici na postavu Žorž Draušnik i Dženisa Pecotić, koordinator izložbe Adriana Prlić, autor likovnog oblikovanja izložbenog postava Saša Šekoranja,  a suradnik u oblikovanju scenografskih  elemenata postava je Miljenko Sekulić. Autori su tekstova u katalogu izložbe (abecednim redom): Arijana Koprčina, Mladen Mordej Vučković, Mirna Sporiš, Galina Pogodina i Martina Petranović. Autori oblikovanja vizualnog identiteta projekta i oblikovanja kataloga izložbe jesu Sanja Bachrach Krištofić i Mario Krištofić, a izloške je fotografirao Srećko Budek.

 

2001 113-Schelkunchik-667x1024
O.I Preobraženska kao Vila Šećera i N.G. Legat kao Princ Cocqueluche, snimka iz 1892., Marijinsko kazalište, predstava Orašar, redatelj: L.I. Ivanov, premijera: 6.12.1892.

1323 30 akt-1

Sscena iz 1. slike baleta Orašar, snimka: 1934. – 1937., Državno akademsko kazalište opere i baleta S.M. Kirov Predstava Orašar, redatelj V.I. Vajnonen, premijera: 18.2.1934

Copy-of-IMGL9826-e1476798842973

Scenografski karton, Pavel Froman, Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU

Copy-of-IMGL9857-e1476798827915

Fotografija s premijere iz 1931., Foto Tonka, Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU

IMGL5230-1-1024x877

Privatno vlasništvo, Zagreb (snimio : Srećko Budek)

Rudolf-Nureyev

Rudolf Nureyev, Fondazione Teatro alla Scala

 

Komentari (0)

There are no comments posted here yet

Komentiraj

Posting comment as a guest. Sign up or login to your account.
Attachment (0 / 3)
Share Your Location