Username *
Password *
Remember Me

Ponekad nam se čini kao da je trbuh, odnosno želudac, centar našeg organizma, naročito kad se radi o emotivno zahtjevnim situacijama... Javlja se lažna glad, ili pak odbojnost prema hrani, a sve to upućuje na određene nepravilnosti u organizmu. Naši osjećaji i stres jaki su okidači, pa se sve skupa odražava i na našoj želji za hranom, ili izostankom iste. Koji su sve mehanizmi za to zaslužni, što je prava, a što emocionalna glad i što u tim slučajevima poduzeti objasnila nam je Darija Grebenar iz ljekarne Božidara Magovca 47 (Travno, Zagreb). - Svi smo ponekad iskusili pojavu takozvanih leptirića u trbuhu pri ushitu ili nervozi. Također nam je dobro poznat i osjećaj kamena u želucu kod negativnih emocija kao npr. tuge ili zabrinutosti. Kako to da naš želudac osjeća? - .

phtogo zeludac emocije4

Poveznica između želuca i emocija
Organizam je skup sustava koji su međusobno dobro povezani: mozak i želudac u dobroj su vezi putem brojnih signala, a komunikacija se odvija u oba smjera hormonima i peptidima. Istraženo je  više mehanizama gladi i želje za hranom koji otkrivaju niz složenih reakcija i putova kojima nam organizam prvenstveno osigurava gorivo za život. Ako u sve to uključimo i promjene raspoloženja i emocije, vidimo zaista složene mehanizme naizgled jednostavnog procesa gladi i želje za hranom.

phtogo zeludac emocije10

Mehanizam gladi - instinkt za preživljavanjem
Želja za hranom iliti apetit stalna je u životu. To je jedan od osnovnih instinkta bitan za preživljavanje. Glad je neugodan osjećaj koji se javlja kao fiziološka potreba za hranom. Obično se javlja već nekoliko sati nakon zadnjeg obroka i počinje kao lagane kontrakcije želuca - ono što nazivamo kruljenje u želucu. U tom trenu u želucu se luči hormon gladi grelin koji šalje uzbunu u mozak u centar za glad u hipotalamusu. U hipotalamus će doći i informacija da je želudac prazan preko živca vagusa te informacija da je količina glukoze u krvi niska. Još je jedan bitan hormon čija razina signalizira glad - leptin koji se luči u masnim stanicama i pad njegove razine upućuje na glad. Sve te informacije se obrađuju i hipotalamus donosi zaključak - glad. Nakon toga slijedi odgovor iz mozga. Javlja se želja za hranom i nastupa obrok. Želudac se puni i raste razina leptina i glukoze u krvi što šalje signale u hipotalamus u centar za sitost i obrok završava.

Osim fizioloških faktora, na glad i želju za hranom utječu i emocije, tradicija, socijalni okviri i moralne norme. Svi se ti faktori svakodnevno isprepliću više puta i ponekad je teško razumjeti zašto je ili nije došlo do gladi.

phtogo zeludac emocije11

Emocionalna glad - uglavnom posljedica ljutnje i tuge
Od fizičke gladi koja nam je nužna za preživljavanje razlikujemo emocionalnu glad. To je glad koja se javlja uslijed određenih emocija. S takvom gladi uglavnom su povezane negativne emocije poput ljutnje i tuge. S druge strane, strah i sreća mogu pak dovesti do izostanka gladi. Brojna su ispitivanja pokazala da su žene sklonije emocionalnoj gladi i to tijekom osjećaja ljutnje i tuge. Razlika je u tome što emocionalna glad započinje u glavi, a ne u želucu, kao fizička glad. Javlja se jaka, nefleksibilna, želja za određenom hranom - niti jedna druga hrana neće zadovoljiti tu potrebu. Mozak se u potpunosti okupira mislima o željenoj hrani i uzimanje te hrane je automatsko. Upravo radi toga što emocionalna glad počinje u glavi, signal sitosti izostaje pa sve skupa dovodi do prejedanja. Prva prepreka su bolovi u želucu, a onda nastupa grižnja savjesti.


phtogo zeludac emocije5


Emocije su vrlo složene i uslijed svake od njih u organizmu dolazi do mnoštva promjena. Navest ćemo nekoliko mehanizama nastanka emocionalne gladi.

Kod manjka serotonina - hormona za sreću
Jedan od glavnih krivaca emocionalne gladi je serotonin ili takozvani hormon sreće: neuropeptid koji djeluje u hipotalamusu kao supresor apetita. Odgovoran je za emocionalnu stabilnost, smirenost i usredotočenost. Loše raspoloženje, tuga i nervoza povezani su sa smanjenom koncentracijom serotonina. Kod smanjene razine serotonina dolazi do pojačavanja apetita i gašenja mehanizma sitosti. Zato osobe u takvim situacijama nerijetko posežu za određenom hranom.

phtogo zeludac emocije13

Stres nas čini gladnima
Napetost ili stres predstavlja psihički ili fizički odgovor na zahtjeve izdržavanja posebnih fizički i mentalnih opterećenja. Da bi izdržao opterećenje organizam pojačano luči kortizol, a opada razina serotonina. Kortizol potiče želju za slanom, slatkom i masnom hranom koja će u kratkom vremenu pružiti organizmu veću količinu energije i zadovoljstva. Što je veći stupanj stresa veća je i mogućnost da će se razviti potreba za hranom kao olakšanjem.

Utišavanje emocija i osjećaja praznine
Hrana može biti način utišavanja emocija koje su neugodne, kao što su ljutnja, tuga, anksioznost, usamljenost, sram. Hranom se postiže otupljivanje i izbjegava se suočavanje s emocijama koje ne želimo osjećati. Kod osjećaja praznine hrana može biti način ispunjavanja usta i vremena. Hrana ispunjava u trenu i odvraća misli od osjećaja bezvrijednosti i nezadovoljstva koje se javlja u životu.

phtogo zeludac emocije6

Navike iz djetinjstva
Često se u odgoju djece koristi sustav nagrađivanja hranom, na primjer sladoled za dobro ponašanje ili kao utjeha za loše raspoloženje. Emocionalne navike iz djetinjstva mogu se prenijeti i na odraslu dob. Tako tješenje određenom hranom može biti odraz navike ili nostalgije.

Želja za hranom može biti i smanjena
Kod stanja stresa, tuge, žalovanja, anksioznosti može doći i do pada apetita. Ukoliko je kratkotrajno, takvo stanje se ne smatra opasnim, iako je organizmu potrebna hrana da bi se nosio s promjenama. Ako se izostanak želje za hranom produži ili javlja često, potrebno je obratiti se liječniku.

phtogo zeludac emocije7


Što učiniti u slučaju emocionalne gladi?
Emocionalna glad nerijetko dovodi do neželjenog nakupljanja kilograma. Bježeći od jedne emocije na kraju se javlja još gori problem koji vodi u začarani krug prejedanja i posljedične grižnje savjesti.

1 Prvi korak u rješavanju problema je identifikacija pokretača emocionalne gladi.

2 Vođenje dnevnika u koji će osoba zapisivati situacije i raspoloženje koje je dovelo do želje za hranom.

3 Pomoći mogu i biljke koje će izbalansirati stres i emocije. Ružičasti žednjak (Rhodiola rosea) je adaptogena biljka koja omogućuje da se prilagodimo stresnim situacijama i ubrzava oporavak organizma. Sadrži brojne aktivne tvari, a glavni su salidrozid i rozavin. Koristi se za povećanje fizičkih i kognitivnih izvedbi i ublažavanje stresa. Kod depresije smanjuje simptome umora. Može se koristiti samostalno ili u kombinaciji s guaranom kad je organizmu potrebna snaga. Matičnjak (Melissa officinalis) je ljekovita biljka koja djeluje na napetost, nemir i razdražljivost. Pomaže i kod nesanice. Pasiflora (Pasiflora incarnata) i valerijana (Valeriana officinalis) su biljke koje pomažu kod anksioznosti, napetosti, tjeskobe i nesanice.

4 Dodaci prehrani, kao što su triptofan i magnezij također pomažu. Triptofan je u mozgu potreban za izgradnju serotonina. Triptofan iz hrane teško prelazi krvno-moždanu barijeru pa je za porast razine serotonina potrebno unijeti triptofan kao dodatak prehrani. Magnezij je mineral potreban za pravilno funkcioniranje brojnih procesa u organizmu. U stanju stresa magnezij se gubi iz stanica pa je potrebna njegova suplementacija. Dodaci prehrani u kojima se magnezij nalazi u obliku aminokiselina osigurat će njegovu najbolju apsorpciju u organizmu.

phtogo zeludac emocije8

Komentari (0)

There are no comments posted here yet

Komentiraj

Posting comment as a guest. Sign up or login to your account.
Attachment (0 / 3)
Share Your Location