Idejni stvaratelj i realizator likovne opreme predstave naziva se scenograf. Slikarske radove i cjelokupno uobličenje kazališnog prostora nazivamo scenografija. U novom blogu razgovaramo o kazalištu, i scenografiji bez koje se niti jedna predstava ne može dogoditi. Osim kostimografije otkrio sam i ljubav prema stvaranju prostora, prvenstveno prema scenografiji za glazbene predstave. U prilogu možete vidjeti moje ideje za različita glazbena djela: operu, operetu, mjuzikl i naravno klasičan balet. S napretkom tehnologije, mnogi umjetnici papir zamjenjuju računalnim programima za arhitekturu i scenografiju, jer ideje izgledaju realnije i stvarne. Tada moja skica postaje „gotova predstava“, koja se može smatrati umjetničkim djelom, odnosno prvim scenografskim korakom.
Strauss DIE FLEDERMAUS
Povijest scenografije
Iako scenograf s redateljem i glumcima danas čini nedjeljivo jedinstvo pri stvaranju kazališnog čina, sam se naziv javio prilično kasno. Scenografa kao važnog sudionika kazališnog čina, ali pod nazivom arkitet, nalazimo još u vrijeme Marina Držića (1508 - 1567), a do dana današnjeg svojeg značenja i naziva prošao je zanimljiv put. Naziv scenografija često se zamjenjuje nazivom inscenacija, koja je zbog svoje višeznačnosti neprikladan za uporabu, jer osim scenografije označuje i redateljevo ostvarenje kazališnog djela na pozornici, i dramatizaciju nekog proznog djela, i pojedini prizor u dramskom djelu. Scenograf u suradnji s redateljem donosi idejno rješenje za likovno osmišljavanje scenskoga prostora.
THE ADDAMS FAMILY
Vrste scenografije
Postoje tri vrste scenografije: realizam, apstrakcija i neorealizam. Realizam je stil koji zahtijeva fotografsku kopiju života (kao na filmu), povijesna i sociološka točnost je najvažnija. Ona zahtijeva detaljno istraživanje, u realizaciji je omjer izuzetno važan, izbor materijala je pravo (izbjegavanje imitacije, na primjer prava voda). Apstrakcija označava veliku temu (koncept), stil je vođen sugestijom, koristi raspoloženje, ugođaj. Rekvizita mora biti dizajnirana, scenski efekti apstraktnih dimenzija, apstrahiranje realnosti. Neorealizam se bazira na realnosti, komedije koje počnu realno i završe ludorijom. Potrebno je i povijesno istraživanje (ekonomsko, sociološko, društveni statusi, religija, simboli, dostignuća...) te prepoznavanje krajnje mjere pretjerivanja ili čuvanje realiteta.
ANNIE
Operna scenografija
Danas se futurističke režije pokušavaju iskomunicirati s modernom publikom, jer živimo u prostoru i vremenu koji je oblikovan da se potpuno prilagođavamo medijima, reklamama, te čitavom nizu interaktivnog komuniciranja, koje se odnosi i na kazalište, te se na skriven način, sa mnoštvo trikova i dosjetki približava mlađoj publici. Jedna od najpoznatijih opernih kuća Teatro alla Scala u Milanu, i dalje se pored nekoliko suvremenih produkcija, drži tradicije realističnog prikazivanja opernih i baletnih scenografija, što dokazuje da neke opere ne silaze i po dvadeset godina s repertoara, a današnja publika može vidjeti realističnu epohalnu scenografiju iz 18. ili 19. stoljeća.
Pozdrav, Neven
Giacomo Puccini LA BOHEME
Lehar THE MERRY WIDOW
LES MISERABLES
SPLITSKI AKVAREL
CABARET
ČAROBNA FRULA
Verdi LA TRAVIATA
TRNORUŽICA